Vrste mramora su među najčešćim vrstama koje se koriste u proizvodnji ploča za oblaganje. Mramor nastaje iz vapnenca i drugih karbonatnih stijena pod djelovanjem visokih temperatura i tlaka kao rezultat regionalnog i kontaktnog metamorfizma.
Struktura mramornih stijena je najčešće granoblastična. Mramorne stijene mogu biti potpuno prekristalizirane (pravi mramor) ili djelomično prekristalizirane (mramoroliki vapnenci). Prema veličini zrna razlikuju se sitnozrnate, srednje i krupnozrnate vrste mramora. Fino zrnate vrste mramora imaju najveću čvrstoću, otpornost na habanje i trajnost. Prema ujednačenosti veličine zrna razlikujemo jednoliku i neravnozrnastu strukturu; prema prirodi granica između zrna - mozaik, nazubljeno-mozaik i nazubljena struktura mramora. Bliski međusobni odnos zrna osigurava trajnost i otpornost na trošenje stijena (osobito nazubljene i nazubljeno-mozaične strukture). Tekstura stijena je slojevita, masivna.
Prema boji klikeri se dijele na bijele i u boji (ružičasti, žuti, sivi, plavi, zelenkasti, crvenkasti, crni, smeđi, kao i razne kombinacije ovih boja - pogledajte boje mramora na web stranici). Obojeni mramor karakterizira prisutnost vena, što su pukotine ispunjene prirodnim cementima. Najvrjednija sorta je čisti, bijeli kiparski mramor koji se koristi za izradu skulptura.
Mramorni konglomerati, breče i konglobreče sastoje se od raznih oblutaka i komada prirodnog drobljenog kamena, pričvršćenih vapnenim cementom; imaju šarenu boju. Prozirnost je cijenjena u mramornom oniksu.
Mramorne stijene su izdržljive, prilično otporne na habanje, guste, dekorativne, dobro obrađene i lako polirane. Nasipna gustoća kreće se od 2,3 do 2,6 nbsp; t/m3, poroznost od 0,6 do 3,3%, tlačna čvrstoća od 30 do 153 MPa, Mohsova tvrdoća od 3 do 4.
Home | Articles
September 19, 2024 04:20:30 +0300 GMT
0.006 sec.
